Ovo je presudna godina za ekonomiju BiH

08.03.2016 19:07
slika

U hotelu Kostelski buk kod Bihaća 04.03. je održan prekogranični poslovni skup regionalne poslovne asocijacije Biznis plus, koji je realizovan u suradnji sa Izudinom Saračevićem, premijerom Unsko-sanskog kantona.
- Bihać i njegovu regiju treba vratiti u centar zbivanja, kazao nam je premijer Saračević tokom našeg posljednjeg skupa u Čardaklijama kod Bosanskog Petrovca. Mi smo, evo, to i realizovali i Biznis plus zahvaljuje svima koji su se odazvali, kazala je Svetlana Cenić, direktorica Biznis plus projekta i prva osoba iz organizacije ovog poslovnog događaja, koji je bio prilika mnogim domaćim firmama da se pobliže upoznaju i ostvare širu suradnju.

Izgubismo 20 godina

Održavanje poslovnog forma podržali su prisustvom domaći i strani političari, koji su se u dosadašnjem radu fokusirali na oblast ekonomije ili su stekli korisno iskustvo koje su prenijeli okupljenima, u momentima kada BiH čini prve korake ka statusu zemlje kandidata. Jedan od takvih bio je i Rasim Ljajić, ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije.
Stanje u regiji, po njegovim riječima, uvijek se ocjenjuje kao dobro, ali na način da je svako stanje bolje od stanja rata koje smo imali.
- Ako pažljivo pogledamo, vidjećemo da je stanje u 2016. prilično slično stanju iz 1996. godine. Mi se moramo zapitati gdje izgubismo posljednjih 20 godina!, upozorio je Ljajić.
Smatra da je problem u tome što politika u našem društvu ima prioritet nad ekonomijom, te da su najveća tri opterećenja u napretku - tri obrasca načina razmišljanja, komunizam, nacionalizam i populizam, koji su tako isprepleteni da se ne vidi rješenje.
Neodlučnost u rješavanju ozbiljnih pitanja od političkih elita jeste glavni razlog zaostajanja u razvoju ekonomije i integracija, ali s druge strane i javnost ili građanstvo u najmanju ruku drži se licemjerno.
Umjesto edukativnih i ekonomskih programa, on je razočaran što su svi drugi popularniji za građane. Dok se istovremeno žale na ekonomske prilike, građani svaki put pokažu veći interes za politične, estradne ili nacionalne teme, gdje se olako upuštaju u rasprave, dok s druge strane za ekonomsku politiku ne postoji stvarni interes široke publike.
- O čemu mi da uopšte pričamo, o čemu građani ovog kantona i ove države uopšte da pričaju kada je nama dolazak u Bihać predstavljao jako dug i težak put, poput relija Pariz - Dakar, put kojim smo teško stigli, kazao je Ljajić.
Domaćini su cijenili njegove riječi, jer je prvim dolaskom uočio ono što u Krajini godinama ističu da je najveći problem, loše ceste i udaljenost od centra države, a za 20 godina ni metar tog problema nije realizovan.
Jednostavne, tačne i osvježavajuće konstatacije dao je i Mladen Ivanić, član Predsjedništva BiH. Kao što je Ljajić ukazao da na cijelom Balkanu građani radije traže posao pri državnim službama umjesto u realnom sektoru, tako je i Ivanić to ustvrdio za privredna društva.
- Naša iskustva su pokazala da je uvijek bilo tih privrednih društava koja su se zahvaljujući politikama više oslanjala na državu, međutim, praksa je pokazala da kao takva nemaju dug radni vijek, a ona druga koja nisu imala tu vrstu blagonaklonosti države i politike uspjela su da prežive te ona i danas čine ono malo ekonomije što je imamo, naglasio je Ivanić.
 

Politički rizik

U trenutnom društveno-političkom i ekonomskom statusu Bosne i Hercegovine, prema njegovom mišljenju, moguća su dva scenarija.
Prvi je da se počnu rješavati ozbiljni politički dogovori, presude o Mostaru i Sejdić - Finci, da se u RS-u odustane od referenduma, te da se svi počnu više baviti ekonomskom politikom. To je scenarij reformi, koji bi bio popraćen i nagradama u vidu jedne milijarde podrške budžetima i pola milijarde kroz razne projekte od Evropske unije.
- Tad se ne bi desilo neko veliko ekonomsko političko čudo, ali bar ne bismo više bili izolovani. A drugi scenarij, za koji se ja iskreno nadam da do njega neće doći, jeste da se desi neodlučnost u preuzimanju političkog rizika, da ništa ne uradimo i okasnimo zbog toga, te da partneri u Evropi naš slučaj spreme u ladicu, upozorio je Ivanić.
U tom slučaju, lako bismo mogli izgubiti i narednih 20 godina u BiH.
- Najviše je do nas, kazao je Ivanić, mi moramo promijeniti sliku o nama i nama samima i svijetu oko nas, a zatim i promijeniti sliku o našoj zemlji!
Zapaženo izlaganje imao je i direktor Direkcije za evropske integracije BiH Edin Dilberović, koji je pozvao privrednike da svoj poduzetnički duh prošire na sve segmente društva, pa i na politiku.
Više od 20 godina nakon rata BiH je službeno podnijela zahtjev za članstvo u EU. Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH izrazio je nadu da bi do kraja tekuće godine naša zemlja konačno mogla dobiti i dugo očekivani kandidatski status.
- U prošloj godini malo bi ko povjerovao da će se to desiti u ovoj, ali tu je i dešava se, rekao je Šarović, te dodao da se sada treba fokusirati na regionalnu suradnju i udruživanje sa susjedima kroz infrastrukturne i energetske projekte, naročito na rijekama Drini i Savi.
Nažalost, BiH je nespremna za regionalnu priču i po Šarovićevom mišljenju, nećemo uspjeti iskoristiti šanse iz 2016. godine - 20 miliona za poljoprivredu, 50 miliona IPA fondova, te 160 miliona za infrastrukturne i energetske projekte.
- A to su sve grantovi i sljedeća najpovoljnija sredstva iz tih oblasti, upozorio je Šarović.
Osvježavajuće je bilo izlaganje Kemala Hrnjića, direktora kompanije Meggle BiH, koji je kazao da u regiji Balkana postoji pet Meggle kompanija, te da odlično surađuju i postižu uspjehe, uprkos različitosti među državama.
- Od svih kompanija u svijetu, poznata vam je njemačka kompanija Meggle. Dobra vijest je da smo nedavno zauzeli drugo mjesto, odakle smo potisnuli, ni manje ni više nego Japance, kazao je Hrnjić, čime je zasluženo dobio najveći aplauz na forumu.
On je istaknuo da je najbolja stvar koja se desila za izvoz iz BiH upravo Mirko Šarović.
- Kažu mnogi i on će posustati, a ja vjerujem da neće. Gospodine Šaroviću, nemojte posustajati i otvorite izvoz i drugoj robi iz BiH. Moram reći i to da je ekonomiji BiH najveći neprijatelj upravo sama BiH. Ako vam je poznat podatak, građani naše zemlje imaju više novca na štednji nego što ga ima država, ali ga ne ulažu i to je opasno. Kakvu poruku šaljemo stranim investitorima ako ni naši građani ne žele da investiraju ovdje?, napomenuo je Hrnjić.

Preuzeto - neispunjeno

Renzo Daviddi, zamjenik šefa Delegacije EU u BiH, bio je realan, kazavši da sve ostvareno tokom više od 20 poslijeratnih godina nije na ponos ni građanima ni domaćim ni stranim političarima koji se bave Bosnom i Hercegovinom.
- Puno je obaveza već preuzeto, a ni izbliza toliko ih nije ispunjeno. Stranci koji nisu bili ovdje ili nisu bili dovoljno dugo da shvate mentalitet, imaju problema da razumiju sve ovo, ovu realnost ovdje. Vi morate pod hitno mijenjati vaš imidž, jer ne želite imati takvu sliku prema vani, kazao je Daviddi.
Ako se ostvare riječi Mirka Šarovića, slijede daleko veće obaveze, a najbolji način da se na to bude spremno jeste da se hitno krene u ozbiljan posao provođenja reformi. Sve vrijeme konferencije mogao se osjetiti optimizam, iako realno iznošenje činjenica za njega ostavlja vrlo malo mjesta. No, optimizam stanuje u nenaseljenom području političke odgovornosti, do koje se dolazi iskrenim dijalogom, prevazilaženjem starih nesporazuma i s velikom spremnošću za rad i dogovor. BiH nema taj luksuz da izgubi i narednih 20 godina.

 

Po nacionalnosti optimista
Ono što bi i Renzo Daviddi zadnje želio da vidi u narednom periodu jesu izgovori, te pravdanje na račun predstojećih kampanja i stranačkih politika.
- I onda bismo slušali staru priču, umjesto da imamo liberalizaciju trgovine, izvoz domaćih proizvoda i realizacije velikih projekata. Ali, nadam se boljem, jer sam po nacionalnosti optimista, kazao je Daviddi.
Građani BiH kojima je njihova nacionalna pripadnost još mnogo važnija od svih ostalih životnih pitanja, trebali bi se zapitati koliko to koristi domaćoj ekonomiji.


 

Tresu se noge
“Morate ići u odlučnu borbu protiv korupcije. Mi u Meggleu možda jesmo pobijedili Japance, ali nama kada se pojavi onaj požarni inspektor u kompaniji, svima se tresu noge, hoće li ili neće nešto biti ondje gdje je on rekao da bude i kakvu će nam kaznu napisati. To je sigurno loše za poslovnu klimu, napomenuo je direktor ove mljekare Kemal Hrnjić.


Piše: Fahrudin Bender

Prijavite se na besplatni newsletter Pregled regije i budite u toku sa regijskim vijestima, analizama, poreskim i zakonodavnim promjenama, poslovnim prilikama, mogućnostima za novi posao...

Vaša e-mail adresa    

Ukoliko ne želite više primati besplatni newsletter, to možete uraditi sa dva klika.