Janja Božič Marolt: Istraživanje prije ulaska na tržište smanjuje rizik

27.05.2014 15:30
Nakon ulaska na novo tržište istraživanjima se može ustanoviti gdje su moguća poboljšanja i potencijali rasta, kaže Janja Božič Marolt, predsjednica istraživačkog tima u Mediani
slika

Mediana je odranije poznata kao istraživač medija i javnog mnjenja, odnosno kao mjerač za medije i političke stranke, jer su rezultati njenih istraživanja poznati široj javnosti, a "dobar glas dosegao je i Hrvatsku i Crnu Goru", odakle su dobili direktan poziv za saradnju. U Poslovnom klubu Biznis plus, uprava Mediane je vidjela priliku da širenjem poslovanja u regionu postane poznata i kao poslovni partner s područja istraživanja i savjetovanja, što takođe omogućava rast prometa i dobiti.

Kako kaže Božič Marolt, moguće je da su Klub vidjeli kao više preduzetničku inicijativu u smislu da se predstavnici članova, uglavnom vlasnici ili članovi top menadžmenta ciljano usmjeravaju u osvajanje novih tržišta i krajnjih potrošača i pomoću savremenih marketinških pristupa. Inače vjeruje da će svi prije ili kasnije shvatiti da samo osjećaji i prijateljstva iz djetinjstva i među klijentima obično nisu dovoljni, zato na susretima Poslovnog kluba Biznis plus aktivno učestvuje, ovoga puta 29. i 30. maja u Budvi. Više o konferenciji i Poslovnom klubu Biznis plus na internetskoj www.ba.biznis-plus.com/klub.

Šta preduzeću olakšava istraživanje tržišta prije ulaska na novo tržište?

Prije svega smanjuje rizik. Ili potvrdi osjećaje ili ih odbaci. I svako istraživanje košta manje od pogrešnog ulaganja. Studija se napravi za sada odnosno za unatrag da bi je koristili za unaprijed.

Zašto je saradnja s istraživačem tržišta važna?

Naručilac sigurno poznaje svoje potrebe, ali nije nužno da ih zna dovoljno dobro, odnosno možda osjeti problem, ali na pogrešnom mjestu. Zadatak istraživača je da otkrije pravi problem i riješi ga. Dakle, klijentu negdje škripi i on misli da tamo gdje se javlja problem, ali u stvarnosti škripi negdje drugdje.

Na koji način istraživanja konkretno pomažu naručiocu?

Činjenica je da su svi naši klijenti i recesiju preživjeli dobro ili izvrsno. Inače ne mogu reći da je to samo zbog saradnje s nama, jer im ne bi uspjelo da nisu dobri, fokusirani i da se nisu trudili da postignu i premaše ciljeve. Jedini izuzeci su neki od medija i medijskih agencija, što je povezano s padom tržišta. No, u tim slučajevima našim klijentima se smanjio tržišni udio ili je profitabilnost manje nego drugima.

Koje primjere dobre saradnje biste naveli kao primjer?

Obično sa svojim klijentima stvorimo partnersku saradnju na svim nivoima, od vlasnika ili top menedžmenta do izvođača na obje strane. Radimo za uspješne kompanije i robne marke, s nekima smo se i razišli pa nakon nekoliko godina ponovno uspostavili saradnju. Loših primjera očito nema jer s takvima ni ne dolazimo u dodir. Svi su slučajevi dakle dobri, a najveći u regionu i izvan nje su Goodyear Dunlop Sava Tires i DirectMedia.

Događa li se da nekoliko preduzeća zajedno naruči istraživanje?

Naš cilj je i spajanje nekoliko kompanija zajedno, ali se to rijetko događa. Jedan od takvih netipičnih slučajeva su paralelni izbori, gdje su naručitelji mediji. To takođe pokušavamo i u drugim segmentima i u Sloveniji uskoro slijedi dogovor čak i u automobilskoj industriji, gdje bi konkurenti zajedno učestvovali kroz podjelu troškova. Ako je istraživanje dobro i objektivno, dobro i objektivno je za sve. No, istina je da postoje specifičnosti koje uvijek treba uključiti - obično taj udio iznosi 10 do 15 posto - kada studiju modularno predstavljamo naručiocima.

Koliko se istraživanja razlikuju u odnosu na djelatnost?

Princip je isti kod svih - predmet istraživanja su stanje i potencijal na tržištu. Razlika je istraživanje krajnjih korisnika kao potrošača, odnosno segmenta potrošača ili kao poslovne javnosti. Često je potrebno istraživanje među vođama mnjenja ili čak među političkom javnosti. Inače se istraživanja razlikuju i, naravno, u odnosu na djelatnost.

Koje vrste istraživanja su u regionu najzastupljenije?

Brojčano vjerovatno najviše ima istraživanja koja se odnose na krajnje potrošače, odakle dolazi i većina prihoda, dok su vjerojatno konsultantske kompanije one koje puno više generišu istraživanja poslovne javnosti.

I koliko često su istraživanja potrebna nakon ulaska na tržište?

Radi se o kontinuiranim istraživanjima na dnevnoj bazi, gdje se prate trendovi, traže mogućnosti, stvaraju robne marke i prate potrošači, pa iz mjeseca u mjesec, a zatim rjeđe, može biti i tromjesečno, polugodišnje, itd. Proizvođači, naravno, imaju podatke koliko prodaju trgovcu, možda i koliko prodavač onda proda krajnjem potrošaču. Ali gdje su moguća poboljšanja i rast – za to su potrebna istraživanja.

Prijavite se na besplatni newsletter Pregled regije i budite u toku sa regijskim vijestima, analizama, poreskim i zakonodavnim promjenama, poslovnim prilikama, mogućnostima za novi posao...

Vaša e-mail adresa    

Ukoliko ne želite više primati besplatni newsletter, to možete uraditi sa dva klika.