Otvaranjem tržišta električne energije do novih investicija u BiH

29.10.2014 20:00
slika
U Federaciji BiH od 1. janura bit će liberalizirano tržište električne energije, čime će federalne elektroprivredne kompanije izgubiti monopol.  U prvoj fazi doći će do snižavanja cijene električne energije velikim potrošačima, što je i obveza vlasti BiH iz smjernica Europske unije. Upravo to bio je povod za drugi panel konferencije Biznis plusa ''Koliko smo spremni za liberalizaciju tržišta energije?''
 
U uvodnom izlaganju panela Erdal Trhulj, ministar energije, rudarstva i industrije FBiH naglasio je da je osim procesa pristupanja Europskoj uniji i međunarodnih ugovora koje je BiH potpisala, glavni pokretač pri donošenju ove bitne političke odluke bio iniciranje novih investicija.
 
 
„Gdje je tržište uređeno i gdje ima potencijala investitori će igurno doći, a BiH je sasvim sigurno zemlja sa velikim potencijalom u ovom sektoru“, istaknuo je Trhulj te dodao kako je BiH jedina zemlja u okruženju koja proizvodi višak električne energije.
 
„Iako imamo najniže cijene električne energije u JI Europi, firme koje posluju u ovom sektoru posluju sa dobiti.“, ističe ministar.
 
 „BiH je dovoljno spora u liberalizaciji tržišta električne energije da ima veliku šansu izbjeći zamke u koje su upali Hrvatska i Slovenija. Hrvatska je na papiru liberalizirala tržište, no ipak u stvarnosti ti zakonski akti i podakti nemaju previše veze sa stvarnim stanjem na tržištu'', upozorio je Zoran Miliša, direktor RWE Hrvatska te dodao da RWE dugoročno vidi potencijal za ulaganje u BiH.
 
Panelisti su najviše raspravljali o subvencioniranju iz obnovljivih izvora energije. Trhulj je istaknuo kako teret subvencioniranja OIE neće podnijeti bh poduzeća i građani: „Subvencijanirat ćemo ih sa maksimalno 3 posto odnosno sa 3 milijuna eura godišnje, jer smatramo da je bolje ulagati u naše hidropotencijale nego u skupu solarnu ili vjetro energiju.“  Miliša je rekao kako je to pametan potez jer će primjerice Hrvatska samo u 2014. na subvencije potrošiti oko 100 milijuna eura dok će prema projekcijama te subvencije u 2015. iznositi 150 milijuna eura. S njime se složio i Aleksander Mervar, direktor slovenske kompanije ELES koji je naglasio kako je Slovenija do sada potrošila milijardu eura na obnovljive izvore energije, a da slovensko gospodarstvo od toga nije imalo gotovo nikakve koristi.
 
 
Nedim Alihodžić, izvršni direktor Sparkasse banke u BiH rekao je da ulaganje u izgradnju minihidrocentrala u BiH nije rizičan pothvat te da banka voli takve projekte. „Naše analize pokazuju da svi financirani projekti su financirani kratkoročno. Imamo dobro iskustvo s minihidrocentralama. Financirali smo ih 7 i nemamo nikakvih problema s povratom jer dio je subvencioniran, a i stabilna je proizvodnja“, rekao je Alihodžić.
 
Mujo Selimović, vlasnik MIMS grupe i investitor u neke energetske objekte rekao je da je točno da je rizik za povrat investicije gotovo nikakav te da se povrat investicije očekuje za 7,8 godina. „BiH trenutačno iskorištava samo jednu trećinu hidropotencijala dok je dvije trećine slobodno. Zašto je to slobodno“, pita se Selimović te ujedno daje i odgovor na to pitanje: „Glavni problem u Federaciji je sporo izdavanje koncesija za minihidrocentrale, te zbog šume barijera nema mogućnosti ulaganja novca jer predugo traje prevazilaženje birokracije.“
 
„U FBiH izdano je 200 koncesija, do sada su napravljene 43 mini hidroelektrane. Problem je što u BiH postoje tri različite razine vlasti i dok prođete sve filtere izgubitepomalo i volju.“, priznaje Trhulj te dodaje da je kapital kao zec, a zecu možete ponuditi bilo kakav kupus, ali on neće doći ako ga je strah: „ Moramo stvoriti ambijent u ovoj državi da se iskoristi prednosti koje ima kako bi investitori uopće došli ovdje. Politička stabilnost je ključ za to.“, zaključio je Trhulj.
Panelisti su raspravljali i o tome zašto je cijena na burzi električne energije sve niža, a za krajnje potrošače sve viša te donijeli zajednički zaključak da se to dešava upravo zbog nerealnih subvencija EU-a u skupe obnovljive izvore energije poput solarne i vjetro energije, gdje su 12 puta veće naknade za OIE.
 

Prijavite se na besplatni newsletter Pregled regije i budite u toku sa regijskim vijestima, analizama, poreskim i zakonodavnim promjenama, poslovnim prilikama, mogućnostima za novi posao...

Vaša e-mail adresa    

Ukoliko ne želite više primati besplatni newsletter, to možete uraditi sa dva klika.