Završena konferencija Biznis plus: Izetbegović zatražio set mjera od privrednika

30.10.2014 20:00
slika

U okviru dvodnevne konferencije Biznis plusa, koja se održala u Sarajevu, jučer je redakciju Oslobođenja posjetio predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, koji se sastao sa privrednicima koji djeluju unutar kluba Biznis plus. Mujo Selimović, izdavač Oslobođenja i direktor grupacije MIMS, upoznao je Izetbegovića o načinu djelovanja kluba, te kazao kako je to dobra prilika za privrednike da se sastanu, razgovaraju o problemima sa kojima se suočavaju, te na kraju ostvare saradnju.

Agresivniji pristup


- Svrha osnivanja kluba Biznis plus je da omogućimo privrednicima iz zemalja regiona, ali i drugih, da se povežu, da im pomognemo da ostvare saradnju, da doprinose društvu kroz zapošljavanje i saradnju s politikom. Svi koji nešto rade su dobrodošli, kazao je Selimović.


Posao koji klub Biznis plus radi, istakao je Izetbegović, jako je važan za cijelu regiju, jer je ovo klub koji povezuje pokidane niti. Temelj svake države, kazao je, jeste ekonomija.
- Pitao sam više puta privrednike šta je to što država može učiniti za njih i spreman sam učiniti sve što je u mojoj moći da im pomognem. Mi smo država koja posjeduje brojne resurse, ali smo svjesni i problema sa kojima se susrećemo. Moj cilj je da se u budućnosti fokusiramo na ekonomiju, prosperitet, otvaranje novih radnih mjesta, a od vas očekujem saradnju, poručio je Izetbegović privrednicima, te dodao kako od njih očekuje i da mu dostave spisak sa 10-15 problema koje je najhitnije i najvažnije riješiti, a sa kojima se oni u svom poslovanju susreću.


Ono što je sigurno jedan od gorućih problema u BiH, dodao je Izetbegović, jeste nedovoljno obrazovan kadar, te poručio kako je neophodno ubrzano proizvoditi kadar koji treba Bosni i Hercegovini.
- Ljudi u BiH se moraju više uvezivati i trebaju se mijenjati propisi koji nisu u korist privrede. U našoj zemlji privrednici nemaju dovoljno dobru saradnju s vlastima. Mi trebamo biti agresivniji i progresivniji u svojim zahtjevima ukoliko želimo da postignemo neki pomak, istakao je Selimović.


Predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca FBiH Safudin Čengić kazao je kako bez privrede nema izlaza, te istakao kako su sve političke opcije ekonomiju stavljale kao prioritet u predizbornoj kampanji. Čengić je upoznao Izetbegovića i sa time da je Udruženje napravilo brošuru "Kako do boljeg poslovnog okruženja" i šta se to očekuje od poslodavaca.
- Očekujemo da vlast shvati ozbiljnost situacije u kojoj smo i da nam stvori ambijent u kojem će poslodavci puniti budžet i raditi. Trenutno je, nažalost, država najbolji poslodavac, što je deficit za nas. U ovakvim uslovima je vrlo teško investirati u BiH. Mi očekujemo od Razvojne banke da počne investirati u privredu, istakao je Čengić, te poručio Izetbegoviću kako će sastaviti spisak stvari koje je neophodno da država uradi kako bi im se omogućilo lakše i bolje poslovanje.


Nataša Gaon - Grujić, rukovoditeljica prodaje Argete za prodajno područje BiH, istakla je kako se ovo preduzeće nakon zabrane izvoza na Kosovo suočava sa problemima te kako će morati, ukoliko se ta situacija ne riješi uskoro, otpuštati radnike i proizvodnju seliti u Sloveniju, na šta joj je Izetbegović obećao kako će se pozabaviti i ovim pitanjem. Vrlo brzo stigla je vijest da je Kosovo ukinulo zabranu izvoza.

Težak zadatak


Rukovodilac prodaje i marketinga u osiguranju Merkur BH Enes Sadović ukazao je na problem nepostojanja državnih obveznica, te kazao kako bi državne institucije trebale pokrenuti mogućnost takve vrste vrijednosnih papira.


- Koncept javno-privatnog vlasništva u sektoru osiguranja nije još došao na dnevni red institucija u BiH, a ovo je pitanje koje bi trebalo biti prioritet u rješavanju kada je oblast zdravstva u pitanju, istakao je Sadović, na šta mu je Izetbegović kazao kako postoji namjera da se javno i privatno zdravstvo razdvoji, te kako će se građani morati odlučiti za jednu od ove dvije opcije.
Udruženje poslodavaca će, kako je kazao Muhamed Pilav, direktor MS&WOOD i član Udruženja, u ponedjeljak održati sjednicu na kojoj će privrednici odlučiti kojih je to deset ili više bitnih mjera koje trebaju što prije biti riješene, te će ih poslati Izetbegoviću, ali je istakao kako je prioritet svih prioriteta ubrzano povećanje proizvodnje za izvoz.
- To je jedini način da brzo izađemo iz krize, kazao je Pilav.


Energoinvest je do sada imao punu podršku Predsjedništva BiH i gospodina Izetbegovića osobno, a kako je istakao direktor Enes Čengić, pomogli su im i sa poslom u Crnoj Gori, koji su nedavno dogovorili.
- Ono što nam treba u budućnosti svakako su dobre banke, trebaju nam jaka Razvojna banka i razvojni fond. Mi u BiH još imamo tehnologija koje se mogu implementirati na Bliskom istoku, ali nemamo dovoljno edukovanih ljudi. Tek sada stvarno vidimo posljedice rata u tom smislu, kazao je Čengić.


Zaštita domaće proizvodnje jedno je od pitanja o kojem je bilo govora na jučerašnjem sastanku, a svi su se složili kako je to važno pitanje i kako se na njemu ne radi dovoljno. Direktor MIMS-a istakao je kako će nova vlast imati težak zadatak, s obzirom na trenutnu situaciju u zemlji, na pad standarda, veliku nezaposlenost i druge probleme.


- Jedan od problema svakako je i to što Hrvatska traži prava CEFTA, što država ne bi smjela dozvoliti. Mi imamo problema sa izvozom mesa u zemlje EU, tako smo došli u situaciju da izvozimo pite u Hrvatsku, sve osim bureka, jer ima mesa u njemu. Također, da bismo sirnicu izvezli u Hrvatsku, moramo od njih kupiti sir iako je sir iz BiH mnogo bolji i kvalitetniji, istakao je Rusmir Hrvić, direktor Klasa grupacije AS.
Nakon sastanka sa Izetbegovićem, privrednici su, zajedno sa novinarima koji rade na portalu Biznis plus i gostima iz regiona, obišli proizvodne pogone Argete, a tom prilikom Hamdija Šabić pokazao im je kako se pravi kokošija pašteta.


150 godina tradicije


- Osnovna sirovina za pravljenje ove paštete je kokošije meso. To su koke nosilice koje nisu više za reprodukciju i jaja, dakle, stare makar godinu. To je ono što nam predstavlja problem u nabavci sirovine. Moramo čekati da kokoška bude dovoljno stara i onda je koristimo za pravljenje paštete. Cijena naše paštete je malo veća od ostalih, jer koristimo samo meso, kosti i iznutricu bacamo, stoga često imamo problem sa nabavkom sirovine. Naprimjer, od deset tona mesa, mi 5,8 tona možemo iskoristiti, a ostalo bacimo, kazao je Šabić, te dodao kako su imali oko 20.000 KM štete tokom poplava koje su nedavno zadesile BiH, kada su, zbog nestanka struje, morali baciti određenu količinu materijala jer se pokvario.


Dnevno se u Argeti proizvede 220-320 hiljada pašteta, a sirovinu najviše nabavljaju u BiH, te u Srbiji i manje u Turskoj. Prije pet godina ova kompanija je dobila i halal-certifikat.
Poslije posjete Argeti, privrednici i novinari su obišli proizvodne pogone Sarajevske pivare, gdje su vidjeli kako se pravi i pakuje pivo. Zijad Murtić, šef proizvodnje u Sarajevskoj pivari, pokazao im je gdje i kako počinje priprema, kako se spremaju staklene boce i limenke za punjenje i, na kraju, kako se pune pivom. Murtić je podsjetio kako je Sarajevska pivara firma sa tradicijom od 150 godina.
 

Prijavite se na besplatni newsletter Pregled regije i budite u toku sa regijskim vijestima, analizama, poreskim i zakonodavnim promjenama, poslovnim prilikama, mogućnostima za novi posao...

Vaša e-mail adresa    

Ukoliko ne želite više primati besplatni newsletter, to možete uraditi sa dva klika.